Koprivnica

Koprivnica
Centar Koprivnice
Država	Hrvatska
Županija	Koprivničko-križevačka
Površina
- ukupna	90,94 km2
Nadmorska visina	140 mnm
Stanovništvo (2001.)
- ukupno	30.994 stan.
Gradonačelnik	Vesna Želježnjak (SDP)
Gradsko vijeće
- predsjednik	Zoran Gošek (SDP)
- broj članova	25
Gradska naselja	Bakovčice, Draganovec, Herešin, Jagnjedovec, Koprivnica, Kunovec Breg, Reka, Starigrad i Štaglinec
Dan grada	4. studenog
Zaštitnik	Sveti Nikola biskup
Poštanski broj	48000
Pozivni broj	+385 (0)48
Autooznaka	KC
Zemljovid
Koprivnica Koprivnica na zemljovidu Hrvatske

Kulturni sadržaj

Koprivnički muzej je osnovan 1951. godine, a u njemu se čuvaju arheološki predmeti, kulturno-povijesni, etnografske i umjetničke vrijednosti. Sastav muzeja posjeduje Galeriju Koprivnice osnovanu 1977. godine, Memorijalni muzej holokausta »Danica«  koji je trenutačno van funkcije. U Koprivnici je knjižnica te čitaonica "Fran Galović" i pučko otvoreno učilište. Aktivna su i folklorna društva KUD Koprivnica i KUD Podravka. Znanstvenim radom bavi se Povijesno društvo Koprivnica.

Građevine u Koprivnici

Središte Koprivnice i sami centar je nastao na području nekadašnje koprivničke tvrđave. Tvrđava je u kvadratnom obliku s uglovima bastion, izgrađena je u 16. st. zbog opasnosti od turaka, a radove je vodio arhitekt Domenico Allio. Od nje su danas očuvani su samo ostaci, dva revelina i jedan bastion. Središnji je dio utvrde u 19. st. zamjenjen je park s paviljonom u sredini. Crkva sv. Nikole istaknuta je u vizuri grada na visokom zvoniku, a potječe iz 17. st. U 19. st. dobila je svoj današnji izgled. Kroz nju je prigrađen župni dvor na kojemu je zanimljiva fino klesana kasnorenesansna nadgrobna ploča dječaka Gottharda Schratenpachsa (1608.). Pravoslavna crkva sv. Trojice građena je u kasnobaroknom stilu 1794. godine i jedna je od rijetkih potpuno sačuvanih baroknim građevina u gradu.

Podravka

Podravka je tvrtka 1934 godine osnovana u Koprivnici kojoj je primarna proizvodnja prehrambenih proizvoda. 2007. godine Podravka je ostvarila 2,6 milijarde HRK što ju je izgradila u najveću hrvatsko prehrambenou tvrtka prednjači ispred Vindije i Dukata. Podravka posjeduje 7000 zaposlenih te je ujedno jedna od prvih hrvatskih tvrtki koja je svoje dionice na domaćem (1998.) i međunarodnom tržištu uvrstivši svoje dionice na prodaju u hrvatske dioničke indekse CROBEX i CROEMI i u dva regionalna indeksa Bečke burze - SETX i CROX te regionalni indeks Dow Jones STOXX Sub Balkan 30. Podravka je izdala 5 420 003 dionica od kojih se preko 70% dionica nalazi se u slobodnom opticaju. Dionica Podravke dobila je nagrade Financijskog foruma za najlikvidniju dionicu u 2001. i 2002. te nagradu "Zlatna dionica" za najbolju industrijsku dionicu u 2005. godini.

Gospodarstvo

Gospodarski je izgrađeno , stočarstvo, poljodjelstvo, prehrambena,  drvna, farmaceutska, kožna, papirna, metalna industrija te proizvodnja građevinskog materijala. Na križištu je magistralnih prometnica iz Zagreba i Varaždina prema Virovitici i Osijeku te željezničko križište na pruzi Budimpešta-Zagreb i Varaždin-Osijek. Koprivnica je središte ovog dijela Podravine. Bogato kulturno naslijeđe i snažno gospodarstvo omogućuju razvoj turizma. Od brojnih športskih aktivnosti posebice se izdvajaju: rukomet, nogomet, karting i jahačka natjecanja. Raznovrsne su mogućnosti za rekreaciju u gradu, a posebice na obližnjoj rijeci Dravi i »Podravskoj rivijeri« - šljunčari Šoderici. Moguć je ribolov na rijeci Dravi te u jezerima Šoderica, Jegeniš, Vidak i dr., a lov u okolici Koprivnice - u nizinama i na podnožju Kalnika i Bilogore. Poznata lovišta su Peski i Repaš.

Koprivnica geo položaj

Prirodni zemljopisni pogled Koprivnica je u najboljoj lokaciji, na ocjeđenoj terasi u kontaktu tercijalnih pobrđa Bilogore južnog dijela brda, obronaka Kalnika s jugozapada i močvarne terena aluvijalne ravni koje je stvorila rijeka Drava sa sjeverne strane. U gradu se nalazi istoimeni potok po kome je Koprivnica i dobila ime. Smještena je 50 km od Varaždina te 85 km od Zagreba; nadmorska visina 150 m. Uz sklop grada Koprivnice koja je prigradska naselja: Herešin, Starigrad, Draganovec, Jagnjedovec, Kunovec-Breg, Štaglinec, Reka, i Bakovčice.